Contact UsOur Mailing List       About UsOur MissionThe Senior LeadershipLeadership Board and Senior AdvisorsLeadership Team and Research FellowsEndorsementsMedia Inquiries       Media - NewsroomAdriatic Institute Disappointed by Pending German Approval for EU to Admit Croatia Global Financial Integrity and Adriatic Institute Announce Strategic Partnership to Launch New Study on the Balkans’ Illicit Adriatic Institute Raises Concerns Regarding Upcoming Freedom Fest Conference, F. A. Hayek Institute Ties to Anti-Semitic Groups       Join Us/Contribute       Blog Adriatic LibertasTeach an Old Dog New Tricks?Sound reasons not to invest in Croatia yet        EventsRule of Law Events       Prisega       Tax Freedom Day       AI In The NewsInternationalRegionalCroatia       Croatia in the News       Video Highlights       IssuesThe State of the Economy Rule of Law and Judicial ReformProtection of Property RightsCombating CorruptionTax ReformLabor Law ReformPrivatizationGovernment ReformFree EnterpriseOpen Letter to German Chancellor Angela Merkel on Croatia       Int'l Leaders SummitILS 2011ILS 2009ILS 2008ILS 2007ILS 2006ILS 2005  2005 News Articles  Strategic Economic PoliciesILS 2004  Seven Strategic Recommendations  2004 News Articles  2004 Speakers and Topics  ILS 2004 Presentations       Links       Home       Past Events

Rise and Fall of Prime Minister Ivo Sanader

By Boris Divjak, Senior Fellow, Adriatic Institute for Public Policy and Member of Board of Directors of Transparency International, Berlin, Germany
 

Having been formally appointed the Prime Minister of Croatia on 23 December 2003, Dr. Ivo Sanader succeeded late Ivica Racan at the moment when the previous government was losing pace and struggled to maintain internal cohesion, which led the ruling six-party coalition into avoiding most painstaking reformist decisions.


Flat Tax: regionalno takmičenje za kapital i nova radna mjesta se pojačava
Zašto je Hrvatska još uvijek izvan konkurencije?

14. ožujka 2011
                                     


Pišu: Dr. Alvin Rabushka, Stariji suradnik, Hoover Institution pri sveučilištu Stanford, Palo Alto, Kalifornija i član Savjetodavnog odbora Adriatic instituta za javnu politiku; Nataša Srdoč i Joel Anand Samy, suosnivači Adriatic instituta za javnu politiku iz Rijeke i autori knjige “Flat Tax - Kako provesti poreznu reformu i potaknuti gospodarski rast?” objavljene 2006. godine.


Od 1994. godine, sedamnaest postkomunističkih zemalja središnje i istočne Europe zamijenilo je visoko stupnjevane porezne sustave jednostavnim flat tax-om. Poglavito, osam od njih su članice Europske Unije. Od Baltika do Balkana, oko 300 milijuna poreznih obveznika na europskom kontinentu živi u flat tax nacijama. U dinamičnim regijama svijeta, ukupno tridesetijedna jurisdikcija je usvojila flat tax. Bez izuzeća, sve zemlje su ostvarile isti ili viši porezni prihod samo jednu godinu nakon usvajanja flat taxa, uz više stope ekonomskog rasta i zaposlenosti.

Zašto su zemlje usvojile flat tax?

Ideja je jednostavna: osnovni cilj porezne politike je prikupljanje poreznog prihoda na način da se omogući ostvarivanje najvišeg ekonomskog rasta na najduže vremensko razdoblje.

Takozvano progresivno oporezivanje dohotka nameće stupnjevane stope na progresivno više nivoe dohotka, što iskrivljuje investicije i destimulira rad i štednju. S druge strane, kada se oduzme osobni odbitak, flat tax primjenjuje jednu istu stopu poreza na sav oporezivi dohodak.

Niski flat tax je jednostavan, potiče efikasnost i poštivanje zakona. Jednostavnost znači da su porezni obveznici u mogućnosti razumjeti zakon i svoje obveze. Efikasnost znači da pojedinci ulažu na osnovu ekonomskih odluka a ne poreznih povlastica.

Poštivanje zakona znači da država može prikupiti porez na dohodak na ispravan, odgovoran i nepristran način, uz minimalno korupcije. U stvari, flat tax je transparentan sustav.

Flat tax nije novi u teoriji: prije uvođenja progresivnog poreznog sustava kojeg je zagovarao Karl Marx, zemlje svijeta uključujuci SAD imale su nisku stopu flat taxa. Koncept modernog flat taxa je prvo predložen prije 32 godine od strane ekonomista Dr. Robert Halla i jednog od autora ovog članka, Dr. Alvina Rabushke s Hoover Institution, Stanford Univeristy iz Palo Alta u Kaliforniji.
 
Za istočnu Europu, reformna inicijativa flat taxa započela je u Estoniji. Reformna vlada Mart Laara, koji se dokazao kao jedan od najodvažnijih reformatora srednje i istočne Europe, uvela je 26% flat tax 1994. godine. U međuvremenu je Estonija spustila svoju flat tax stopu na 21%. Porez se ne plaća na re-investiranu dobit. 

U toku nekoliko godina, reformni lideri primjenili su flat tax, poput Ivana Mikloša, Ministra financija Slovačke, koji je primjenio 19% na osobni dohodak i dobit poduzeća. Iako su slovački socijalisti vodili predizbornu kampanju protiv flat taxa, nisu se usudili dirati ga kada su došli na vlast: iako na kratki vremenski period. Ivan Mikloš vratio se kao ministar financija u proljeće 2010. a Financial Times je izvjestio 3. ožujka 2011.:
“Slovačka sa stanovništvom od 5.4 milijuna ljudi ima porez na dobit od 19% što joj je pomoglo privući bujicu (lavinu) stranih ulaganja, uglavnom u automobilskoj industriji i proizvodnji elektroničkih aparata te joj je pružilo jednu od najviših stopa rasta unutar Europske Unije. “

Jednostavni porezi koje je lako platiti i teško izbjeći, povećali su estonsku i slovačku konkurentnost, privukli su strana ulaganja i pomogli učiniti baltičku republiku i tigra središnje Europe - Europskim najbrže rastućim gospodarstvima. Slovačka je magnet za međunarodna ulaganja. Rezultati su bili jednako uspješni u drugim zemljama. Nakon prilagodbe za inflaciju, realni porezni prihod od osobnog dohotka se u Rusiji udvostručio između siječnja 2001. i srpnja 2004. godine.

Mnogo je toga što ekonomski reformatori Europe i svijeta mogu naučiti iz vrlo uspješnih priča istočne Europe a flat tax je među najboljima.

Regionalno takmičenje u uvođenju flat taxa unutar jugoistočne Europe pokazuje da Albanija, Bugarska, Makedonija, Crna Gora, Rumunjska i Srbija imaju vrlo niske stope flat taxa. Albanija i Makedonija imaju 10% flat tax dok se Crna Gora hvali s konkurirajućom flat tax stopom od 9%.

Kina već neko vrijeme razmatra flat tax kako bi zamijenila svojih 9 razreda poreza na osobni dohodak a najvišom stopom od 45%. Indija već uživa pogodnosti niske sope flat taxa od 15% u Mauricijusu koji igra važnu ulogu kao ulaz za strana ulaganja u Indiju.

Što se tiče ekonomskih reformi, Hrvatska je vidljivi regionalni ljenjivac. Ranije ove godine hrvatski susjed, Mađarska, sa stanovništvom od 10 milijuna ljudi uvela je flat tax od 16% na osobni dohodak te na taj način pojačala regionalno porezno takmičenje. 

Hrvatski porez na dobit od 20% i najviša marginalna porezna stopa na osobni dohodak od 40% su najviše u istočnoj Europi (osim Slovenije koja ima istu stopu poreza na dobit od 20% i 41% najvišu marginalnu stopu poreza na dohodak.)

Prema KPMG-ovoj Anketi o porezu na osobni dohodak i socijalna davanja za 2010. godinu koja je obuhvatila 86 zemalja, Hrvatska ima najvišu stopu kombiniranog poreza na svijetu od 53.3% (u kategoriji poreza na dohodak i socijalnih davanja za zaposlenike s dohotkom od $100,000).

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj dosegla je 20% a nezaposlenost među mladima oko 35%. Hrvatski BDP pada već dvije uzastopne godine, za 5.8% u 2009 i 1.4% u 2010. godini. I dok se nacije u regiji takmiče za strana ulaganja koja vode otvaranju novih radnih mjesta i višoj stopi ekonomskog rasta, Hrvatska si više ne može priuštiti da bude ljenjivac.

Adriatic institut za javnu politiku predstavio je hrvatskim poreznim obveznicima, članovima Sabora i vladi prihodovno neutralnu poreznu reformu s flat taxom od 15% kako bi se takmičila s vrlo niskim konkurentnim poreznim stopama u regiji.

Istaknuti članovi Odbora lidera Adriatic instituta uključujući prijašnjeg premijera Estonije Mart Laar i ministra financija Slovačke, Ivan Mikloš posjetili su Zagreb i jasno artikulirali koristi od flat taxa kao porezne reforme okrenute ekonomskom rastu hrvatskim političarima te poslovnim i medijskim liderima. Ovi principijelni reformatori iz Estonije i Slovačke postupili su ispravno - njihove nacije uživaju pogodnosti riješenja okrenutih ekonomskom rastu.

Kako bi maksimizirala ekonomski rast, otvorila nova radna mjesta i podigla dohotke, Hrvatska nema izbora već se takmičiti za ulaganja s drugim zemljama središnje i istočne Europe.

S obzirom na uspjeh flat taxa u zemljama koje su ga usvojile, Hrvatska riskira biti izuzeta, uskraćujuci svojim građanima, a posebno svojoj mladeži prilike za dobro plaćena radna mjesta i viši životni standard. Flat tax je pozitivna snaga u središnjoj i istočnoj Europi i zaslužuje ozbiljno razmatranje od strane građana pojedinaca Hrvatske, poduzetnika, članova Sabora i vlade. Kako bi izašla iz ove ekonomske krize, Hrvatska mora hitno primjeniti flat tax!